Dubrovaиko- neretvanska ћupanija
DUBROVNIK
Biser svjetske kulturne baљtine ili
Kameni dragulj na dlanu svetoga starca
Antun Karaman
Potresi u Dubrovniku: 1430,1496,1520,1530, 1639,1667. (2000 poginulih) / Katedrala 1671-1713.
Ћute stranice
Osobna karta regije
LOCUS (prostor)
Republika Hrvatska
Od 1991.godine samostalna i neovisna drћava. Naиin ћivota na sjeveru zemlje je srednjoeuropski a na moru i priobalju mediteranski. Klima je u unutraљnjosti zemlje kontinentalna, u gorskim podruиjima planinska, a na Jadranskom moru mediteranska s velikim brojem sunиanih sati godiљnje (Hvar 2718 , Dubrovnik 2584 sunиanih sati itd.). Po broju otoka i razvedenosti priobalja hrvatska obala je najrazvedenija obala Sredozemlja. Znaиajne prirodne resurse zemlje иine more s obiljem plave i pridnene ribe, velike koliиine/zalihe pitke vode, plodne ravnice na sjeveru zemlje i ekoloљki saиuvani krajolik koji svi zajedno иine vrstan oslonac razvitku turizma, jedne od najznaиajnijih gospodarskih grana u zemlji.
Kopnena povrљina: 56 610 km²
Morska povrљina: 31 067 km²
Stanovniљtvo: 4,8 milijuna
Nacionalnost: 78 % Hrvata
Vjera: 76,5 % rimokatolika
Politiиki sustav: viљestranaиka parlamentarna demokracija
Teritorijalni ustroj: drћavni prostor podijeljen je na 20 ћupanija i Grad Zagreb, 420 opжina i 123 grada
Jezik,pismo: hrvatski, latiniиno
Glavni grad: Zagreb – 1,2 milijuna stanovnika
Ukupna duћina obale: 5790 km
Duћina kopnenog dijela obale: 1778 km
Duћina otoиkog dijela obale: 4012 km
Broj otoka: 1185, od kojih 66 naseljenih
Najveжi hrvatski otoci: Krk, Cres, Braи, Hvar, Pag, Korиula, Dugi otok, Mljet, Vis, Rab, Loљinj
Nacionalni parkovi: 8 parkova, od kojih 4 u planinskim podruиjima (Risnjak, Paklenica, Sjeverni Velebit i Plitviиka jezera) i 4 na obalnom podruиju (Kornati, Mljet, Brijuni, Krka)
Povrљina svih zaљtiжenih prirodnih dobara u Hrvatskoj (nacionalni parkovi, rezervati, spomenici prirode, parkovi prirode – 332 zaљtiжene prirodne cjeline) je 450.000 hektara, a pod zaљtitom je i 44 vrste bilja i 381 ћivotinjska vrsta.
Spomeniиki kompleksi – svjetska kulturna i prirodna baљtina pod zaљtitom UNESCO-a: Grad-spomenik Dubrovnik, grad Trogir, Dioklecijanova palaиa u Splitu, Katedrala u Љibeniku, Eufrazijeva bazilika u Poreиu i Plitviиka jezera.
Brojni tragovi povijesnih vremena, od pretpovijesti do suvremenosti, иine bogatu i raznoliku nacionalnu kulturnu baљtinu u kojoj je evidentirano i zaљtiжeno viљe od 286 spomeniиkih cjelina i 6942 pojedinaиnih objekata te vrlo veliki broj pokretnih spomenika kulture (pojedini muzejski, arhivski i biblioteиni predmeti i graрa).
Brojni hrvatski gradovi vuku podrijetlo iz antiиkih, srednjovjekovnih ili baroknih vremena љto je vidljivo u njihovoj urbanistiиkoj osnovi i arhitektonskim spomenicima. Spomenimo tek rimski Split i Pulu, romaniиki Trogir i Zadar, gotiиki Dubrovnik, Korиulu, Hvar, Pag i Љibenik, barokni Varaћdin i Osijek i dr.
Valuta i naиini plaжanja: naziv novиane jedinice Republike Hrvatske je kuna (kn) a dostupna je u kovanicama (1,2, 5, 10, 20 i 50 lipa – stotih dijelova kune te u apoenima od 1, 2 i 5 kuna) i u novиanicama u apoenima od 5, 10, 20, 50, 100, 200, 500 i 1000 kuna. Plaжanje je moguжe i kreditnim karticama (Diners, Visa, Eurocard, Mastercard, American Express) te Euroиekovima.
Dubrovaиko- neretvanska ћupanija
Dubrovaиko-neretvanska ћupanija prostire se na uzobalnom podruиju krajnjeg juga Republike Hrvatske koje obuhvaжa prostor od Debelog brijega (granice Crne Gore) do Neuma (granice Bosne i Hercegovine, s kojom Ћupanija graniиi cijelom svojom sjevernom granicom) a ukljuиuje i dolinu i deltu rijeke Neretve te otoke Lokrum, Koloиep, Љipan, Lopud, Mljet, Korиulu i Lastovo. Brdovito zaleрe na sjevernoj strani opisanog teritorija, pitomo uzobalje s brojnim zaљtiжenim uvalama i ekoloљki saиuvanim ambijentom, slikoviti otoci te plodna ali dijelom i moиvarna dolina najveжe rijeke na hrvatskom jugu prostor ћupanije иine jedinstvenim u bogatom prepletu ne samo zemljopisnih nego i svekolikih drugih razliиitosti – ambijentalnih, gospodarskih, etnografskih, folklornih, gastronomskih, enoloљkih, kulturoloљkih i dr.- u kojima жe i najizbirljiviji namjernik naжi podosta toga љto жe zadovoljiti njegovu znatiћelju.
Povrљina Ћupanije je 1.783 иetvornih kilometara odnosno 178.300 hektara.
Ћupanija je organizacijski podijeljena na 17 opжina u kojima ima 188 naselja, meрu kojima je i 6 veжih - Vela Luka, Blato, Orebiж, Ston, Mali Ston i Cavtat, te 5 gradova – Dubrovnik, Korиula, Metkoviж, Ploиe i Opuzen.
U Ћupaniji prema popisu iz 2001.g. obitava 122.870 stanovnika (69 stanovnika na 1km2).
Nacionalna valuta je hrvatska kuna. Kunu je moguжe kupiti /mijenjati u svakoj banci ili mjenjaиnici.
Dubrovnik
Dubrovnik, povijesni biser Hrvatske, Europe i Svijeta i jedan od UNESCO-vom poveljom zaљtiжenih spomenika svjetske kulturne baљtine, sveuиiliљni je grad i upravno i kulturno srediљte Ћupanije.
Povrљina gradskog podruиja iznosi 14.334 hektara.
Na podruиju grada prema popisu iz 2001.g.ћivi 43.770 stanovnika.
Bogata povijesna zbilja ovdje je ostavila veliki broj vrlo vrijednih spomenika kulture љto uz atraktivnu ponudu suvremenih kulturnih i umjetniиkih dogaрanja grad иini poћeljnim odrediљtem za mnoge izletnike, poglavito pak one kojima je cilj ugodi tijela priskrbiti poneљto i zadovoljstva duha.
U Dubrovniku uspjeљno djeluje viљe znaиajnih kulturnih institucija: Kazaliљte «Marina Drћiжa», Gradski simfonijski orkestar, Znanstvena knjiћnica, Povijesni arhiv, Dubrovaиki muzeji, Umjetniиka galerija Dubrovnik (Muzej moderne umjetnosti), Folklorni ansambl Linрo i dr.
.
U bogatoj viљestoljetnoj povijesti grad je iznjedrio иitav niz vrsnih pisaca i pjesnika (komediograf Marin Drћiж,1508.-1567., pjesnici Ivan Gunduliж,1589.-1638., Dћore Drћiж, 1461-1507., Mavro Vetraniж,1483.-1576., Nikola Naljeљkoviж, 1510.-1587., Dћono Palmotiж, 1607.-1657., Рivo Buniж, 1591.-1658., Dominko Zlatariж, 1558.-1613., Dinko Ranjina, 1536.-1617., Ivo Vojnoviж 1857.- 1929.), zatim skladatelja (Luka Sorkoиeviж, 1734.-1789., Ivan Mane Jarnoviж, 1740/45.-1804.) te znanstvenika svjetskog ugleda (ekonomski teoretik Beno Kotruljiж, 1400.- 1468., matematiиar i astronom Marin Getaldiж,1566.-1606., lijeиnik Рuro Baglivi, 1668.-1707., fiziиar i astronom Ruрer Boљkoviж, 1711.-1787.,.) i dr., a jednako tako i arhitekata, kipara i slikara o kojima жe biti neљto viљe rijeиi u tekstu koji slijedi.
Vaћno razdoblje u dubrovaиkoj povijesnici su i herojske godine Domovinskog rata 1991.-1992.- rata za samostalnu i suverenu Hrvatsku - kada je Dubrovnik hrabro i uspjeљno odolio najbrutalnijoj opsadi koju je u povijesti doћivio. Puna tri mjeseca JNA i srboиetniиke paravojne postrojbe drћale su grad u potpunom okruћenju, bez vode i elektriиne energije, a na tisuжe razliиitih projektila – maljutki, minobacaиkih mina i topovskih granata – razaralo je, gotovo svakodnevno, stambene i druge objekte na gradskom podruиju ukljuиujuжi i povijesnu gradsku jezgru. Broj poginulih i ranjenih hrvatskih vojnika (hrvatske postrojbe nisu иinili profesionalni vojnici nego graрani- dragovoljci) i civila bio je velik.U vojnim postrojbama zabiljeћeno je 180 poginulih i 654 ranjenih vojnika, a meрu civilima je bilo 92 poginulih i viљe od 142 ranjenika. U sabirnom logoru Morinj u Crnoj Gori bilo je u viљemjeseиnom zarobljeniљtvu zatoиeno gotovo 400 civila i pripadnika oruћanih snaga - zarobljenika sa dubrovaиkog podruиja.
Detaljni pregled dogaрaja za vrijeme domovinskog rata moguжe je vidjeti u Odjelu suvremene povijesti Dubrovaиkih muzeja.
Zemljopisne znaиajke
Dubrovaиko podruиje odlikuje ugodna mediteranska klima, koju иini viљe od 250 sunиanih dana godiљnje. Srednja godiљnja temperatura je 17 C°, prosjeиna ljetna temperatura mora iznosi 21 C°, zime su vrlo blage (prosjeиna zimska temperatura je 10 C°) a ljeta sunиana i suha s osvjeћavajuжim jugozapadnim vjetrom maestralom. Proljeжe i jesen su ugodni i ne pretjerano kiљoviti. Snijeg i led ovdje su sasvim rijetka pojava.
Ugodnu klimu dopunjuje bogata i vazda zelena mediteranska vegetacija u kojoj prevladavaju zelenika, vrijes, smrиika, maginja, bor, pinija, иempres, hrast i иesvina te vrlo rasprostranjeni agrumi (mandarin, limun i naranиa), maslina, vinova loza, smokve i drugo voжe, a uz autohtonu floru nerijetko se susreжe i egzotiиno kontinentalno i suptropsko bilje i drveжe doneseno u dubrovaиku regiju iz raznih krajeva svijeta koje su pohodili dubrovaиki pomorci i trgovci na svojim karavanskim trgovaиkim rutama ili иestim preplovljavanjima oceana. Egzotiиnu floru moguжe je naжi u arboretumima na otoku Lokrumu i u Trstenom, a nerijetko ju se susreжe i u brojnim obiteljskim vrtovima pa i u otvorenom krajoliku (bugenvilija, oleandar, agava, indijska smokva, eukaliptus, magnolija, kamelija i dr.).
Kopnenu faunu uz domaжe ћivotinje – psa, maиku, konja, magarca, kravu, ovcu, kozu, svinju i perad иine muflon,vepar, zec, kuna, glodavci, mnoge vrste ptica (pjevice, moиvarice, kamenjarke), vodozemci i gmazovi meрu kojima ima i otrovnica (poskok i riрovka) na koje se moћe nabasati samo u neurbaniziranim podruиjima. Drugih opasnih ћivotinja nema.
Morska flora i fauna su mediteranskih znaиajki a иine ih raznovrsno morsko bilje uzobalnog podmorja koje moћe biti zanimljiv sadrћaj foto-safarija kao i veliki broj vrsta plave i pridnene/oborite ribe, muzgavci, љkoljkaљi, rakovi i иlankonoљci koji su temelj vrlo znaиajnog dijela lokalne gastronomske ponude. Opasnih morskih ћivotinja nema.
Gospodarske grane
Osnovne gospodarske grane u dubrovaиkoj regiji su pomorstvo (Atlantska plovidba), trgovina (brojne trgovaиke organizacije),turizam (brojni hoteli i turistiиke agencije), usluћne djelatnosti (obrti, zanati, ugostiteljstvo…), informatiиki programi (Iti computers, Combis, ABC computers, Com ing…) i visokoљkolska izobrazba (Sveuиiliљte u Dubrovniku).
Gastronomija i enologija
Za dubrovaиko podruиje karakteristiиna je lokalna varijanta (lagane) dalmatinske kuhinje koja se temelji na pripravcima hrane saиinjene od ekoloљki uzgojenog povrжa, voжa, sira (sir iz ulja), mlijeиnih preraрevina, mesa i mesnih preraрevina, suhomesnatih proizvoda (kobasice, prљut) te raznih vrsti ribe, morskih plodova i rijeиnih specijaliteta (kirnja, zubatac, orada, lubin, jastog, muљule/dagnje, kamenice, jegulja i ћabe) иiju osnovu иini kuhanje na domaжi naиin ili peиenje na ћaru uz uporabu od autohtonih sorti masline proizvedenog maslinovog ulja najviљe kvalitete te primjereno koriљtenje mirodija i zaиinskog bilja uzgojenog prvenstveno u lokalnom podneblju.
Uz vrsno pripremljenu hranu moguжe je opustiti se i nepce obradovati nekim od vrhunskih vina regije poput Dingaиa, Postupa ili Plavca (sve crna vina), odnosno Poљipa, Rukatca, Malvasije ili pak nekog drugog bijelog vina s otoka Korиule, poluotoka Peljeљca ili s podruиja Konavala, a tu je i veliki broj vrhunskih vina iz drugih podruиja Hrvatske i obliћnjih zemalja. Velika veжina vina proizvedenih u manjim ili veжim privatnim vinarijama dubrovaиkog kraja zadovoljavaju najviљe standarde suvremene enoloљke proizvodnje i odlikuju se izvrsnim bukeom..
FOKUS (Љto preporuиamo vidjeti, kuљati i sluљati)
Spomeniиka baљtina
Od pretpovijesti do danaљnjih dana veliki je broj artefakata – arheoloљkih, arhitektonskih, kiparskih, slikarskih, folklornih - koji su ostali saиuvani u izvornom obliku na lokalitetima na kojima su nastali ili se иuvaju pohranjeni u muzejskim zbirkama grada i regije.
U Dubrovniku svakako treba posjetiti Gradske zidine i proљetati gradom u organiziranoj ophodnji uz voрstvo vodiиa, a preporuиamo i samostalno istraћivanje gradskog areala i ugodno putovanje kroz prostore i zbirke Dubrovaиkih Muzeja, Franjevaиkog samostana, Dominikanskog samostana, gradske Prvostolnice, dubrovaиke Sinagoge, Pravoslavne opжine, palaиe Sponza i Umjetniиke galerije Dubrovnik i dr. Onima pak koji vole pogledati u svijet podmorja preporuиamo posjet gradskom Akvariju.