Pomorstvo, brodogradnja i trgovina
Temelj dubrovaиkog prosperiteta bila je uspjeљnost manufakturne proizvodnje, pomorstva i trgovine. Skromne moguжnosti vlastitog posjeda Dubrovиani su kompenzirali znaиajnim uvozom sirovina iz obliћnjih regija (koncesijski ugovori o eksploataciji olova, srebra i drugih ruda u Bosni npr.) ali i iz dalekog svijeta (uvoz veжih koliиina sirove vune iz Љpanjolske, koћe iz maloazijskih krajeva i sl.). Uvezene sirovine su preraрivali u svojim radionicama a proizvedenu robu ( sukno,odjeжu, obuжu, posuрe, srebrene i zlatne rukotvorine, nakit i sl). karavanama i brodskim prijevozom plasirali na trћiљta diljem Europe i Svijeta. Znaиajan udio u plasiranoj robi иinila je morska so proizvedena u stonskoj solani
(Dubrovnik je zadrћao monopol na proizvodnju i prodaju soli) te soljeno meso.
Kako je uspjeљnost pomorske trgovine ovisila o velikom broju kvalitetnih plovila Dubrovиani su se vrlo rano usavrљili u njihovoj proizvodnji. Vrsnost izrade i trajnost brodova izgraрenih u dubrovaиkim љkverovima (Orsan u gradskoj luci, Gruћ, Zaton, Suрuraр na otoku Љipanu i dr.) bila je veжa nego onih u konkurencije (jedrenjaci izgraрeni u dubrovaиkim brodogradiliљtima – karake, galijuni, pulake, kondure, nave, navikule, urke, љajke, fregaduni, fregate, pataиi i drugi tipovi brodova- znali su u dobrom stanju izdrћati i viљe od 50 godina), a pojedini tipovi gradili su se i koristili primjereno maritimnim moguжnostima luka u koje su uplovljavali. Veжe brodove su dubrovaиki kalafati nakon zavrљene gradnje inovativno spuљtali u more poloћene na bok, љto je moderna brodogradnja usvojila gotovo tristo godina kasnije, tek u naљem vremenu.
U 15. i 16. st. svaki osmi ћitelj grada radio je u pomorskoj trgovini (5000 pomoraca) a Dubrovnik je uspjeљno trgovao po cijelom Mediteranu, diljem Europe, pa иak i u dalekoj Indiji. Dubrovaиka trgovaиka mornarica u tom je vremenu brojila viљe od 180 brodova ukupne nosivosti od 35000 kara -viљe od 24500 BRT (jedan kar iznosi oko 700 kg). Prihodu od pomorske trgovine (jedan brod je godiљnje zaraрivao izmeрu 280.000 i 300.000 dukata bruto) treba pridodati i dohodak ostvaren u karavanskoj trgovini koja je bila razgranata u љirokom Balkanskom zaleрu i drugim brdovitim krajevima љto je rezultiralo za ono vrijeme ogromnim ukupnim gospodarskim prihodom Republike od gotovo 1000 USD bruto dohotka po glavi stanovnika.
Civilizacijske steиevine
Gospodarski rast grada i njegova kozmopolitska љirina uиinili su da je Dubrovnik, iako po svom teritorijalnom okviru i populacijskom uzorku objektivno maleni grad, po svom kulturoloљkom znaиaju i duhovnom uzletu s vremenom postajao neprijeporno sve znaиajnijim kulturnim srediљtem i iskriљtem koje je u mnogo иemu prednjaиilo u ondaљnjem mediteranskom i europskom civilizacijskom prostoru. Uz gradnju i neprestanu brigu oko uvijek moguжih poboljљanja moжnih gradskih zidina - љtita i zaloga dubrovaиke slobode – godine 1272. donesen je gradski Statut kojim su regulirana sva bitna pitanja zajedniиkog ћivota u Gradu. Izmeрu ostalog Statutom su regulirani: podjela gradskog areala na parcele, okviri i naиin dozvoljene gradnje na dogovorenoj urbanoj matrici, oblici dozvoljenog ponaљanja u gradu, zatim pravne sankcije koje su se primjenjivale prema prekrљiteljima zakonskih normi i drugih dogovorenih obveza itd.; godine 1277. donesen je Zakon o carinama; od 1278. na snazi je odluka o obveznoj dugotrajnoj pohrani i иuvanju svih arhivskih podataka i knjiga vaћnih za uredno funkcioniranje zajednice; 1317. u gradu je u Franjevaиkom samostanu osnovana prva ljekarna; 1328.(vjerojatno i ranije od tog datuma) zapoиeli su radovi na poploиavanju gradskih ulica kamenim ploиama; istovremeno se inzistira, radi smanjenja opasnosti od poћara, na ruљenju drvenih te gradnji kamenih kuжa u prostoru unutar zidina – ova potreba regulirana je i Statutom iz 1296.na naиin da se vlasniku drvene kuжe nije dozvoljavalo u podrumima drћati vino niti mu se dopuљtalo vino stavljati u promet; tipiиna gradska kuжa ima prizemlje (u njemu je smjeљtena trgovaиka ili obrtniиka radnja), dva kata (za stanovanje) i potkrovlje (u njemu je kuhinja); kuжe su izgraрene na strogo odreрenim parcelama, proиeljima i prozorima su okrenute prema ulici a straћnjim fasadama jedna prema drugoj s tim da je izmeрu njih ostavljen otvoreni 80-tak centimetara љiroki kanal (za bacanje tekuжeg otpada) koji je spojen na gradsku kanalizaciju; 1347. osnovan je gradski hospicium/uboћnica/ bolnica «Domus Christi», a gotovo u isto vrijeme poиela je djelovati i kovnica novca; 1377. uvedena je karantena (prva na svijetu, stacionirana u lazaretima na otoku Mrkanu pre Cavtatom); 1416. donesena je odluka o ukidanju ropstva na teritoriju Dubrovaиke Republike i uvedena zabrana prijevoza robova dubrovaиkim brodovima ( za usporedbu u SAD je ropstvo ukinuto tek u 19.st.); 1432. osnovano je nahodiљte – utoиiљte za nezbrinutu djecu; 1436. izgraрen je javni gradski vodovod i dovrљena izgradnja zatvorene gradske kanalizacije; 1624.g.osnovan je Collegium Rhagusinum иime je Dubrovnik postao i veleuиiliљno srediљte i dr.