To iz Dubrovnika ponijeti kao uspomenu
Namjeravate li kupiti neku sitnicu koja жe vas podsjeжati na Dubrovnik i Hrvatsku dobar izbor bio bi: kipiж Sv.Vlaha, butelja vrhunskog vina nekog od lokalnih proizvoрaиa, butelja domaжe rakije (lozovaиe) ili likera s raznim lokalnim travama, boca domaжeg maslinovog ulja, jastuиiж suhih smokava, stolnjak ili marama (ruиni rad) s konavoskim vezom, paketiж arancina, od srebrenog ili zlatnog filigrana kopije dubrovaиkog povijesnog nakita, CD nosaи zvuka s izvedbama lokalnih klapa i ansambala (Klape Maestral, Ragusa, Subrenum…) i naravno, ova mala knjiћica koju upravo imate u ruci, a oni pak koji ћele na suvenir potroљiti neљto viљe novca mogu kupiti umjetniиko djelo nekog od lokalnih likovnih umjetnika (Љkerlj, Trostmann, Peko, Ivanoviж, Radiж i dr), koje moћe biti vrijedno i oku ugodno i ne uvijek i pretjerano skupo.
POVIJEST GRADA – UKRATKO
Potresi u Dubrovniku: 1430,1496,1520,1530, 1639,1667. (2000 poginulih) / Katedrala 1671-1713.
Uvod
Malo je mjesta u hrvatskim pa i europskim prostorima u kojima su se, kao љto je to vidljivo u Dubrovniku i u njegovu okruћju, na toliko malenom arealu grada i njegova zaleрa, u tako sretnoj ravnoteћi i proћimanju dodirnuli i isprepleli te, preћivjevљi vrtloge dugih turbulentnih vremena, ostali saиuvani bezbrojni, izuzetno bogati, raznovrsni i duboki tragovi povijesnog i suvremenog ljudskog trajanja i djelovanja.
Nailazimo na njih na svakome koraku: u gradu Dubrovniku, naravno, na prvom mjestu i najviљe, ali u iznenaрujuжe velikoj koliиini i kvaliteti i u svim drugim dijelovima dubrovaиkog povijesnog posjeda - na Elafitskim otocima i poluotoku Peljeљcu u zapadnom dijelu regije, te u Konavlima u njenom istoиnom dijelu. Ovdje su se u viљestoljetnim ljudskim radom pripitomljenom/humaniziranom i kultiviranom krajoliku, trijezno postavljena na strateљki vaћnim toиkama uz prometnice i na uzobalju, svila brojna slikovita sela i naselja te pravi mali urbani dragulji - srednjovjekovni, jedinstvenim zidinama opasani i na pomno razraрenoj urbanistiиkoj matrici podignuti gradovi. To su na prevlaci poluotoka Peljeљca Ston s velikom izvorno saиuvanom i joљ uvijek proizvodno aktivnom solanom utemeljenom joљ u antiиkim vremenima i Mali Ston s tvrрavom Korunom i renesansnim lukobranom. U zapadnom dijelu Konavala, pak, podignut je Cavtat иije su srednjovjekovne zidine preћivjele samo u manjim segmentima ali zato je na љirem gradskom podruиju ostalo saиuvano podosta vrijedne kulturno-povijesne baљtine nastale u razdoblju od antiиkih vremena do danaљnjih dana
Dubrovnik je u svom gotovo tisuжljeжe i po dugom povijesnom trajanju ostvario vrlo uspjeљnu simbiozu sa svojim - do kraja 15.st.- stalno rastuжim posjedom. U njegov krvotok, Grad, kako stanovnici Dubrovnika svoje mjesto prebivanja stoljeжima s ponosom nazivaju, obilato je i bez zadrљke pretakao svoja urbana i u dodirima sa svjetskim gospodarskim, druљtvenim, kulturnim i umjetniиkim postignuжima uznapredovala civilizacijska iskustva primjereno mu uzvraжajuжi za sve vitalne sokove odrћanja i nostalgiиnog spoja s iskonom kojima se iz njegovih razmeрa napajao. To je razvidno i po koliиini izgraрenih sakralnih, gospodarskih i upravnih arhitektonskih zdanja i po vrijednosnoj razini stilskih i klesarskih znaиajki primijenjenih u njihovoj gradnji i(li) opremi, a jednako tako i po mnoћini umjetniиkih artefakata razliиite vrste (ponegdje i izuzetno vrijednih) koje zatiиemo u љirokom prostoru od Vignja do Molunta. Osmozna, pak, veza s Gradom zamjetna je i u kultiviranosti cjelokupnog dubrovaиkog podruиja (podruиja negdaљnje samostalne Republike). Ono je, kako u povijesnim vremenima tako i danas, po tradiciji, uz ribolov, bilo egzistencijalno okrenuto poljodjelstvu, osobito proizvodnji povrжa, vina i maslinova ulja. Zato ne иudi oplemenjenost prostora nepreglednim i briћljivo njegovanim vinogradima, vrtovima, voжnjacima i maslinicima, kao ni njegova oznaиenost brojnim veжim ili manjim crkvicama kojima se zazivalo nebesku milost i zaљtitu. Na posjedima bliћe gradu, pak, pojedine vlasteoske obitelji (i to je jedna od dubrovaиkih osobitosti i veliki doprinos renesansnoj kulturi ћivljenja) gradile su i nevelika, nenametljivo i u prirodno okruћje organiиki uklopljena, skladno oblikovana ladanjska zdanja – ljetnikovce. U njihovim se kompleksima (zgradama, vrtovima, perivojima, љetnicama…), u idili osvojene Arkadije i podalje od gradske vreve, ћivjelo ugodno, u bogatom kulturnom ozraиju i u posvemaљnjem suglasju s prirodom.
Pribrojimo li reиenome i sve druge uljudbene, gospodarske i kulturoloљke rezultate ostvarene u Dubrovniku i njegovu zaleрu, u povijesnom vremenu do danas, evidentno je da je u ovom dijelu Hrvatske ostvaren svekoliki druљtveni i kulturni razvitak, posve izniman u hrvatskom nacionalnom prostoru pa i mnogo љire.